Ovo je prilika da naučite nešto o slavnom znanstveniku Alfredu Nobelu i njegovom pronalasku - nitroglicerinu.
Seminarski rad iz Biologije napisala je Klara Z., 8. a.
Alfred Nobel i nitroglicerin
Alfred Nobel rođen je 21. listopada 1833. u Stocholmu , Švedska. Poznat je kao švedski kemičar i inženjer. Bio je treći sin Immanuela Nobela koji je također bio izumitelj (izumio je šperploču). Immanuela je zanimalo korištenje baruta, u ono doba jedini praktični eksploziv, pa je svoje zanimanje prenio na sina. Alfred je izvrsno govorio engleski, njemači, francuski, ruski i talijanski, a svoje zanimanje prepustio je istraživanju eksploziva osobito sigurnoj proizvodnji nitroglicerina u kojem je vidio veliku zaradu u širokoj industrijskoj namjeni.
Nitroglicerin je naziv za ester glicerola i dušične kiseline koja se dobiva nitriranjem alkohola glicerola.
Poznat je pod nazivom nitroglicerin, iako nije nitro-spoj. Koristi se kao glavni sastojak dinamita.
Kemijska formula mu je C3H5(ONO2)3 i izgleda ovako:
(C i H nisu ucrtani, ali se broje na spojevima crta)
Nitroglicerin je teška, slatkasta, uljasta i otrovna tekućina, a u čistom stanju je bezbojna. Danas se koristi kao lijek za srčane mane. Nije se smio čuvati na tempereturi nižoj od 15° jer bi tada postao vrlo osjetljiv. Nitroglicerin je još prije izumio talijanski kemičar Ascanio Sobrero, ali Alfred Nobel ga je koristio u svrhe za proizvodnju dinamita.
Dinamit (grč. δύναμις, dýnamis, snaga) je eksploziv napravljen od nitroglicerina i upijajućih sredstava uz dodatak sredstva za stabilizaciju. Najčešće se pravi u obliku štapa dugog oko 30-ak centimetara. Danas se dinamit koristi u rudarstvu, građevinarstvu, kamenolomima za rušenje nekih objekata (Slika 1).
Slika 1. Štapić dinamita
Nakon što je dinamit postao dostupan u velikim količinama, počele su se događati nezgode i katastrofe sa teškim posljedicama. Uzrok tome bila je nedovoljna pažnja pri rukovanju s dinamitom. Dana 3. rujna 1864. dogodila se eksplozija u Alfredovoj tvornici u kojoj je poginuo Alfredov brat i pet radnika. Jedan od najvećih problema predstavljala je nestabilnost eksploziva u vlažnom okružju. Iz vlažnog dinamita polako se otpuštao nitroglicerin, a zbog svoje gustoće neprimjetno se sakupljao u posudama gdje se držao dinamit, a nakon tog iznenadno eksplodirao. Alfred je preminuo 10. prosinca 1896. u San Remu, Italija.
Četiri godine nakon njegove smrti (1900. godine) utemeljena je Nobelova nagrada, a već 1901. godine dodjeljene su prve nagrade za fiziku, književnost, kemiju, medicinu i mir. Ženi koju je Alfred navodno volio dodjeljena je nagrada za mir. Svake godine na datum njegove smrti dodjeljuju se nagrade u Stocholmu (Slika2.).
Slika 2. Nobelova nagrada
Zanimljivost:
Nakon razornih potresa u Zagrebu vrhovi katedrala su uništeni. Lijevi vrh je otpao, a desni vrh se pomaknuo za 10 cm. Zbog sigurnosti maknut je i drugi vrh katedrale uz pomoć eksploziva, dinamita (Slika 3).
Slika 3. Prikaz eksplozije koja je razdvojila vrh katedrale od same katedrale.
Literatura:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Nitroglicerin
https://bs.wikipedia.org/wiki/Dinamit
https://www.poslovni.hr/hrvatska/foto-danas-se-sigurno-krece-u-rusenje-tornja-katedrale-4226919
https://en.wikipedia.org/wiki/Ascanio_Sobrero
https://povijest.hr/nadanasnjidan/alfred-nobel-1833/
Klara Z., 8.a